Medika Chae

 


 

MEDIKA CHAE

( Escrita por GUSTAVO GONZÁLEZ ) 

 

(Comienza con un niño jugando a la pelota, luego cae y va llorando junto a su madre)

Madre: Mba’épiko ojehu ndéve chememby poraite.

Toñito: ayayay mamá, me duele mi estómago.

Madre: ¡Esposible chememby! Jaha ña Venancia rógape, ha’émante ikatu nemonguera.

(La madre va con su hijo a casa de ña Venancia, ella es la medica del barrio.

Llega la madre e hijo a casa de ña Venancia.

Golpean la mano el niño y su madre, sale ña Venancia a recibirlos.)

Ña Venancia: Maitei mba’éichapa vecina, mba’epiko ojehu Toñítope,

Madre: Ha ndaikuaái niko mba’épa ojehu ko mita᷉’i aka᷉hata᷉me, kuehe guive ipy’a rasy, hye chivivi, okakaparei ko mita᷉’i ha ndokarusevéi, mba’evéntema ndikatuvéi okaru, ni y ndikatúi ho’u, sapy’aitemíro᷉ g᷉uara᷉ oitypajeýma. Emañamína hese Ña Venancia noiméipoku oreko empácho mba’e.. ikaru vaieterei voíniko ko mita᷉mi.

Ña Venancia: Ejumi ko’ápe ne mita᷉, eñeno ko’ápe ko tupa’ípe.

(se acuesta el niño en la cama, y ña Venancia empieza a inspeccionar al niño)

Hee᷉… ko mita᷉’iniko ikambyryrujere ra’e, upévare ipy’a rasy ha mba’evénte ndikatúi ho’u, ñamongueráta sapy’aite chupe, péva niko ojehu chupe iñaka᷉hata᷉haguére, oiméne ho’a ra’e.

Madre; Siiii, upeichaite vecina, ho’ákuri ha upégui opyta péicha, iñaka᷉hata᷉itereivoiniko ko mita᷉ piru’i, aka᷉ chara oikóva..

(Ña Venancia le muestra a la madre cómo las piernas de su hijo quedo desigual). Seguidamente fricciona las piernas del niño, luego da 3 golpes y mide  para ver si quedo de igual forma.

Seguidamente lo enfaja con una toalla, y le dice que se debe cuidar en las comidas, comer liviano.

Ña Venancia: he’ukava’era᷉ nemembýpe manzanilla, perdudilla rykue ha ambue poha᷉ ñanembopy’a piro’ýva. Ha eguerujeýta chéve martes ha viernes ka’aruete kuarahy oike mboyve.

Madre: Ha bueno vecina aguerujeýta chupe. Jaháke chememby ógape, anivéke ne akahatahina, porque sino hetaitei rohavirátahina,,, Jaha comadre Cristina rendáipi jaraha neporaha᷉ra  

Llegan junto a su comadre, la yuyera.. y le vende de todo..

Así se despiden y van a su casa.

 

Comentarios

Entradas más populares de este blog

Mbo'ehára Gustavo González rekoverapykuere

PITOGUE - GUARANÍME

KARAPÉTO